Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda poručili su da državne institucije svim sredstvima moraju štititi najmlađu populaciju i da ne smiju zaboraviti da najviši dokumenti iz oblasti zaštite prava djeteta obavezuju državu da u planiranju i sprovođenju svojih politika treba čuti glas djeteta, a njihove potrebe kontinuirano osluškivati, kako se ne bi iz vida izgubio njihov najbolji interes. Povodom 12. juna, Svjetskog dana protiv dječjeg rada, iz te institucije ukazuju da ovoj temi treba posvetiti značajnu pažnju, imajući u vidu posledice koje radna eksploatacija ima, ili može imati na ličnost djeteta i ostvarivanje njegovih prava.
Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da u Crnoj Gori 10 odsto djece, odnosno 14.500 mališana, živi u siromaštvu, dok 18.850 maloljetnika, ili 13 odsto, obavlja teške fizičke poslove.
– Eksploatacija djece nije nova pojava, ali oblici u kojima se ona pojavljuje, kao i metodi koji je omogućavaju, poprimili su nove forme i zapanjujuće razmjere širom svijeta. Ekonomski razvoj, razvoj turizma i novih informativnih tehnologija, ali i siromaštvo, oružani sukobi i kriza vrijednosti, predstavljaju okvir za razvoj, porast i pojavu novih oblika eksploatacije djece. Bitno je ukazati da nije svaki rad djeteta u vezi sa eksploatacijom. Smatra se da postoji iskorišćavanje dječjeg rada kada dijete radi pod izuzetno teškim uslovima, kada su naknade za rad male ili ih nema, kada su dugi radni dani i kada se rad odvija u nezdravim uslovima, kao na primjer na opasnim mašinama i rad sa hemikalijama. Kako su djeca manje otporna od odraslih, to ih čini posebno osjetljivim u odnosu na ovakav rad – eksploataciju – saopšteno je iz te institucije.
Baveći se temom eksploatacije djece, kako navode, nameće se pitanje i zapošljavanja maloljetnika tokom turističkih sezona, u kakvim uslovima rade i sive brojke neprijavljene djece radno angažovane u tom periodu.
– Obaveza Inspekcije rada je da kontroliše zaposlenje i radno vrijeme i njen aktivan doprinos je veoma važan u otkrivanju slučajeva dječjeg rada, pa je u tom smislu neophodna njena proaktivnija uloga. Takođe je potrebna veća saradnja i koordinacija i ostalih službi i organa u suzbijanju primjera dječjeg prosjačenja – navode u instituciji.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u radu nije imao pritužbe koje su se odnosile na zloupotrebe djece u smislu obavljanja teških fizičkih poslova, odnosno dječjeg rada.
– Zaštitniku su se obraćali građani koji nemaju obezbijeđene osnovne životne potrebe i čije porodice žive na ivici siromaštva, što svakako utiče na djecu. Te situacije nisu rijetke i Zaštitnik smatra da se ovom problemu mora pristupiti strateško-planski, uz koordiniranu međusektorsku i međuinstitucionalnu saradnju u cilju obezbijeđivanja minimalnog životnog standarda – zaključuje se u saopštenju.
M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.